Dejvid Bouvi bio je poznat po svojoj izuzetnoj sposobnosti da se transformiše kako muzički, tako i vizuelno tokom svoje karijere. Evo nekoliko njegovih najboljih muzičkih transformacija koje su učvrstile njegov status kao kulturne ikone:
1. Ziggy Stardust
Bouvijeva transformacija u Zigija Stardasta početkom 1970-ih označila je prekretnicu u njegovoj karijeri. Ova ekstravagantna, androgena alter-ego ličnost predstavljena je na albumu The Rise and Fall of Ziggy Stardust and the Spiders from Mars (1972). Zigi je bio biseksualna vanzemaljska rok zvezda koja je došla na Zemlju da donese poruku nade pred nadolazeću apokalipsu.
Likovi sa blistavim kostimima, uključujući drečavu crvenu frizuru i odeću koja se presijava, prkosili su ustaljenim normama i postali sinonim za glam rok.
2. Aladdin Sane
Nakon Zigija, Bouvi je usvojio lik Aladina Sejna, kog je opisao kao “Zigi odlazi u Ameriku.” Album Aladdin Sane (1973) prikazuje poznati logo munje na Bouvijevom licu. Ova transformacija prikazala je haotičniju i siroviju stranu Bouvija, podstičući burne promene u njegovom životu i svetu oko njega. Muzika je kombinovala glam rok sa elementima džeza i bluza, dodatno proširujući njegovo umetničko delovanje.
3. Thin White Duke
Sredinom 1970-ih, Bouvi je predstavio još jednu personu poznatu kao Thin White Duke tokom ere albuma Diamond Dogs. Ovaj lik karakterisala je sofisticiranija i distancirana ličnost, koja je predstavila Bouvijeve sopstvene borbe sa zavisnošću i slavom. Thin White Duke je predstavljao mračniju, teatralniju stranu Bouvija, što se jasno odražavalo u njegovim nastupima i pesmama iz tog perioda.
4. Berlinska trilogija
Bouvijev odlazak u Berlin krajem 1970-ih doveo je do jedne od njegovih najvažnijih umetničkih transformacija. U saradnji sa Brajanom Enom, stvorio je Berlinsku trilogiju: Low, Heroes i Lodger. Ovaj period predstavljao je odstupanje od komercijalnog roka ka eksperimentalnoj muzici, uključujući elektronske zvuke i ambijentalne uticaje. Pesma “Heroes”, sa svojim himničnim refrenom, postala je jedan od Bouvijevih najtrajnijih hitova i simbol nade usred očaja.
5. Džaret, kralj goblina
Bouvijeva uloga Džareta u filmu Labyrinth (1986) Džima Hensona pokazala je još jednu transformaciju. Kao kralj goblina, Bouvi je spojio svoj muzički talenat sa glumom, izvodeći nezaboravne pesme poput “Magic Dance”. Ovaj lik kombinovao je fantaziju sa Bouvijevim jedinstvenim stilom, privlačeći novu generaciju fanova i dodatno učvršćujući njegov status umetničkog kameleona.
6. The Next Day
Godine 2013, nakon decenijske pauze, Bouvi se vratio sa albumom The Next Day, predstavljajući svoje svojevrsno umetničko vaskrnuće. Album je sadržavao mešavinu rok stilova, dok se bavio temama smrtnosti i nasleđa. Omot albuma, na kom je oskrnavljena slika sa prethodnog albuma Heroes, simbolizovao je njegovu spremnost da se suoči sa prošlošću dok nastavlja da se kreće u novim kreativnim pravcima.
7. Blackstar
Bouvijev poslednji album, Blackstar, objavljen samo dva dana pre njegove smrti u januaru 2016. godine, možda je bio njegova najdublja transformacija. Album je uključivao džez elemente i eksperimentalne zvukove, istražujući teme smrti i duhovnosti. Naslovna pesma i njen prateći muzički video poslužili su kao dirljiv oproštaj umetnika koji je uvek voleo promene.
Zaključak
Dejvid Bouvijeva sposobnost da se neprestano vaskrsava održala ga je u samom vrhu muzike i kulture više od pet decenija. Svaka transformacija odražavala je ne samo promene u njegovom ličnom životu, već i šire društvene promene. Od Zigija Stardasta do Blackstara, Bouvijevo nasleđe definiše se njegovim hrabrim istraživanjem identiteta i umetnosti, ostavljajući neizbrisiv trag na generacije muzičara i obožavalaca.
0 Comments